Sunday, May 22, 2022
Bizio.hr
NEWSLETTER
No Result
View All Result
Bizio.hr
No Result
View All Result
Bizio.hr
No Result
View All Result

ZŠEM Business Forum: “Krajnji je čas za transformaciju HPB-a u agrobanku”

Marko Ćustić by Marko Ćustić
Sunday, March 26, 2017, 22:11
in Uncategorized
0
Home Uncategorized

Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa održan je ZŠEM Business Forum na temu transformacije Hrvatske poštanske banke u agrobanku. Skup je moderirao dr.sc. Miljenko Ernoić, a govorili su Miroslav Božić, MBA, dugogodišnji pomoćnik ministra poljoprivrede i jedan od naših vodećih stručnjaka za tematiku, Juergen Gruber, financijski direktor mljekare Obersteirische Molkerei, mr. sc. Miroslav Kovač, iz Udruge OPGH Život te dr.sc. Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a.

RELATED POST

Otvoreni proljetni sajmovi na Zagrebačkom velesajmu

Predstavljena nova online usluga e-Bebe

Skup je izazavao veliko zanimanje stručne javnosti, pa se nakon uvodnih izlaganja rasprava ostalih sudionika, ljudi s pozadinom u agronomiji, bankarstvu i zaštiti okoliša, nastavila još puna dva sata.

ZŠEM Business Forum o transformaciji HPB-a u agrobanku
ZŠEM Business Forum o transformaciji HPB-a u agrobanku

Konačni zaključak skupa vjerojatno bi mogao biti taj da je proizvodnja hrane od strateškog značaja te da je potrebno hitno pronaći način financiranja modela strateškog razvoja poljoprivrede kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uz jačanje produktivnosti proizvođača.

Miroslav Božić iznio je neke poražavajuće statistike, prema kojima je Hrvatska izgubila svu prednost koju je 2008. imala prema ostalim novim članicama Europske unije. Štoviše, u razdoblju od 2012. do 2014. jedino je Grčka imala veći pad poljoprivredne proizvodnje, a Hrvatska je druga najlošija u EU i po ostalim pokazateljima, faktorskom dohotku, bruto dodanoj vrijednosti u poljoprivredi (koja u ostatku EU raste dvoznamenkastom stopom) i tako redom.

Miroslav Božić, MBA
Miroslav Božić, MBA

“Ako nema stvaranja nove vrijednosti, nikakvo financiranje ne može pomoći nekom sektoru. A Hrvatska je zabilježila nevjerojatnu stopu pada stvaranja nove vrijednosti. U razdoblju od 2012. do 2014. u poljoprivredi je prosječno gubila 300 milijuna eura godišnje“, rekao je Božić.

Gruber je iznio svoje iskustvo iz Austrije, gdje radi kao financijski direktor mljekare, ali ima i vlastito obiteljsko gospodarstvo. U Austriji poljoprivrednike financira sustav Reiffeisen banaka – 137 lokalnih primarnih banaka, koje su udružene u osam regionalnih, a sve su zajedno pod jednom centralnom sa sjedištem u Beču. Međutim, vlasnici svih primarnih banaka su lokalni poljoprivredni proizvođači. “Taj se sustav pokazao otpornim na krizu. Profiti primarnih banaka ne idu vlasniku, nego se zadržavaju i jačaju banku. Seljaci koji zadovoljavaju određene kriterije, poput uvjeta u kojima drže životinje ili brige za okoliš, mogu dobiti kredite s bruto kamatnom stopom od 1 posto. Rok otplate za tehničku opremu je 10 godina, a za investiciju u građevine 20. Kupnja zemlje tim kreditima nije dopuštena”, opisao je austrijska iskustva Gruber.

Đuro Njavro je objasnio zašto ZŠEM uopće organizira ovakav skup: “Škole su egzistencijalno zainteresirane da zemlja bude uspješna. To je pitanje našeg opstanka, kao i opstanka javnih sveučilišta. Drugi motiv nam je taj što među našim studentima ima puno djece iz, vjerojatno uspješnijeg, dijela OPG-ova. Treće, sve škole poput naše imaju obvezu prema javnosti, ako nešto znaju i imaju ideju, moraju to javno prezentirati.”

Dr. sc. Đuro Njavro
Dr. sc. Đuro Njavro

Njavro smatra kako HPB nema dobre izglede za preživljavanje jer s 5 posto tržišta ne može konkurirati drugim bankama, koje su samo priključci na strane bankarske centrale. Njena jedina šansa je da postane specijalizirana banka, koja bi imala posebna znanja zahvaljujući kojima bi mogla opsluživati hrvatski agrar. “Ako ne iskoristimo šansu za preoblikovanje HPB-a u poljoprivrednu banku, Hrvatska će ostati bez mogućnosti da dobije ustanovu posvećenu produktivnijem pristupu poljoprivredi“, rekao je Njavro.

Miroslav Kovač upozorio je kako većina zaposlenika agrarnih banaka u Austriji ili ima i vlastito imanje, ili su potekli s jednog, pa imaju potrebna znanja o poljoprivredi, dok je u Hrvatskoj takav sustav potrebno tek izgraditi. Kao najvažniju potrebu poljoprivrednika naveo je kratkoročno kreditiranje za obrtna sredstva.

Skupu se nisu uspjeli odazvati predstavnici HPB-a jer, kako su javili, nisu imali pristanak vlasnika za ovakvu vrstu javnog istupanja.

Tags: novostiZŠEM
ShareTweetPin

Related Posts

Otvoreni proljetni sajmovi na Zagrebačkom velesajmu
Uncategorized

Otvoreni proljetni sajmovi na Zagrebačkom velesajmu

Sunday, August 18, 2019, 21:22
Predstavljena nova online usluga e-Bebe
Uncategorized

Predstavljena nova online usluga e-Bebe

Sunday, August 18, 2019, 18:19
Obilježen Dan Obrtničke komore Zagreb
Uncategorized

Obilježen Dan Obrtničke komore Zagreb

Sunday, August 18, 2019, 02:06
U Zagrebu otvorena 9. međunarodna energetska konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije
Uncategorized

U Zagrebu otvorena 9. međunarodna energetska konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije

Sunday, August 18, 2019, 01:26
Održana 14. sjednica GSV-a
Uncategorized

Održana 14. sjednica GSV-a

Sunday, August 18, 2019, 01:09
Najavljeni sajmovi Nautika, Festival maslina, Hotel&Gastroteh i Dani lova i ribolova
Uncategorized

Najavljeni sajmovi Nautika, Festival maslina, Hotel&Gastroteh i Dani lova i ribolova

Sunday, August 18, 2019, 00:34
Next Post
Studenti zakoračili u poduzetništvo

Studenti zakoračili u poduzetništvo

O NAMA

Internetski portal Bizio.hr osnovan je s motom "Poduzetništvo pokreće svijet" i namijenjen je promociji poduzetništva u Hrvatskoj.

Potražite nas na društvenim mrežama

Pokrovitelj portala

Posjetite naš prijateljski portal

  • Naslovnica
  • Suradnja
  • Pravila privatnosti
  • Kontakt

© 2020 Bizio.hr - Poduzetništvo pokreće svijet Adriadigital.

No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Aktualno
  • Biti poduzetnik
  • Savjeti i ideje
  • Prilike
  • Događanja

© 2020 Bizio.hr - Poduzetništvo pokreće svijet Adriadigital.